Zašto deca u Srbiji sve kasnije progovore

Deca u Srbiji sve kasnije nauče da govore, mnoga do četvrte godine znaju da kažu samo "mama" i "tata", upozoravaju logopedi i pedagozi.

Prema njihovim rečima, uzrok toga je što roditelji zbog obaveza retko komuniciraju sa decom, već se trude da ih zabave mobilnim telefonima i tabletima.

Stručnjaci kažu da svako dete koje do napunjene treće godine ne počne da izgovara smislene reči, odmah treba odvesti kod logopeda.

- Advertisement -

Predsednica Udruženja logopeda Srbije Neda Milošević kaže za „Informer“ da je najveći problem što savremeni roditelji zbog mnogo obaveza nemaju vremena da budu sa svojom decom i da sa njima pričaju.

„Mame i tate uglavnom decu zabavljaju dečjim kanalima i mobilnim telefonima i tako ostvaruju samo pasivnu komunikaciju, koja uopšte ne razvija govor. Igranje igrica, gledanje nemih crtaća ili onih na engleskom jeziku samo zbunjuje decu, koja umesto da počnu da pričaju, uglavnom samo mumlaju ili se sporazumevaju pokretima“, kaže Miloševićeva.

„Dete najkasnije do 18 meseci treba da razume sve što mu roditelji govore i da već ponavlja pojedine reči. Do dve godine deca treba da govore proste rečenice ili da povezuju dve-tri smislene reči. Ukoliko dete ne govori do svoje treće godine, obavezno bi trebalo da se roditelji obrate logopedu, koji će da uradi testove i utvrdi zbog čega dete ima problem, a potom da započne vežbe“, objašnjava ona.

Pedijatar dr Saša Milićević upozorava na alarmantnu situaciju među mališanima koji sve kasnije počinju da govore i sklapaju rečenice.

„Gledajući u telefon, deca su navikla da ćute i sve rade pokretima prstiju. Zato mališani do tri, čak i četiri godine sve traže pokretom ruku jer nemaju naviku da govore i obraćaju se drugima. To sve veoma loše utiče na psihu i motoriku dece. Zbog toga imamo poražavajuću statistiku i činjenicu da današnja deca do četvrte godine uopšte ne pričaju kako treba. Njihov fond reči je minimalan, jedva znaju osnovne reči ‘mama, ‘ tata’, ‘hajde’, ‘daj'“, ističe dr Milićević.

spot_img

Najnovije

Psi u domu: Koje rase reaguju na ekran, a za koje je muzika lekovita

Da li ste primetili da vaš pas zastane ispred televizora kada se pojavi životinja na ekranu? Ili da mirno leži dok slušate muziku, kao da uživa u svakom tonu?

Kad je „zdrav razum“ završio u bolnici: Eksperiment koji je uzdrmao psihijatriju

Godine 1973. osam zdravih ljudi završilo je u psihijatrijskim bolnicama – i niko ih nije prepoznao kao zdrave. Eksperiment Dejvida Rosenhana promenio je način na koji gledamo dijagnoze, etikete i moć percepcije. Jer ponekad je kontekst jači od istine.

Deca tu pojavu zovu „ja želim“, roditelji „on/ona voli“, a mi najčešće – „funkcionalna anksioznost“

Dete koje sebe pretrpava obavezama nije ambiciozno dete, već dete koje misli da ljubav i poštovanje moraju i u detinjstvu da zasluže.

Đaci u Vojvodini u svojim klupama, ostatak Srbije – još na raspustu

Učenici osnovnih i srednjih škola u Vojvodini nemaju sretenjski raspust kao učenici iz ostatka Srbije

Tim Matematičke gimnazije apsolutni pobednik Fyziklani takmičenja u Pragu

Dvadeseto po redu najveće evropsko timsko takmičenje iz fizike "Fyziklani" za učenike srednjih škola održano je od 10. do 13. februara u Pragu, Češka.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. U tekstu se navodi da je logoped Neda Milosevic predsednik logopeda Srbije a to nije tacno. Generalno se predstavlja pogresno ne znam zasto..

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img