Zašto deca u Srbiji sve kasnije progovore

Deca u Srbiji sve kasnije nauče da govore, mnoga do četvrte godine znaju da kažu samo "mama" i "tata", upozoravaju logopedi i pedagozi.

Prema njihovim rečima, uzrok toga je što roditelji zbog obaveza retko komuniciraju sa decom, već se trude da ih zabave mobilnim telefonima i tabletima.

Stručnjaci kažu da svako dete koje do napunjene treće godine ne počne da izgovara smislene reči, odmah treba odvesti kod logopeda.

- Advertisement -

Predsednica Udruženja logopeda Srbije Neda Milošević kaže za „Informer“ da je najveći problem što savremeni roditelji zbog mnogo obaveza nemaju vremena da budu sa svojom decom i da sa njima pričaju.

„Mame i tate uglavnom decu zabavljaju dečjim kanalima i mobilnim telefonima i tako ostvaruju samo pasivnu komunikaciju, koja uopšte ne razvija govor. Igranje igrica, gledanje nemih crtaća ili onih na engleskom jeziku samo zbunjuje decu, koja umesto da počnu da pričaju, uglavnom samo mumlaju ili se sporazumevaju pokretima“, kaže Miloševićeva.

„Dete najkasnije do 18 meseci treba da razume sve što mu roditelji govore i da već ponavlja pojedine reči. Do dve godine deca treba da govore proste rečenice ili da povezuju dve-tri smislene reči. Ukoliko dete ne govori do svoje treće godine, obavezno bi trebalo da se roditelji obrate logopedu, koji će da uradi testove i utvrdi zbog čega dete ima problem, a potom da započne vežbe“, objašnjava ona.

Pedijatar dr Saša Milićević upozorava na alarmantnu situaciju među mališanima koji sve kasnije počinju da govore i sklapaju rečenice.

„Gledajući u telefon, deca su navikla da ćute i sve rade pokretima prstiju. Zato mališani do tri, čak i četiri godine sve traže pokretom ruku jer nemaju naviku da govore i obraćaju se drugima. To sve veoma loše utiče na psihu i motoriku dece. Zbog toga imamo poražavajuću statistiku i činjenicu da današnja deca do četvrte godine uopšte ne pričaju kako treba. Njihov fond reči je minimalan, jedva znaju osnovne reči ‘mama, ‘ tata’, ‘hajde’, ‘daj'“, ističe dr Milićević.

spot_img

Najnovije

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Oskudan fond reči otežava savladavanje školskog gradiva

Sve slabiji rezultati na testovima iz Srpskog jezika na Maloj maturi predstavljaju ozbiljan problem celom našem društvu, a ne samo nastavnicima Srpskog jezika, zbog toga što ukazuju na smanjivanje sposobnosti učenika da uče, pa čak i da misle.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. U tekstu se navodi da je logoped Neda Milosevic predsednik logopeda Srbije a to nije tacno. Generalno se predstavlja pogresno ne znam zasto..

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img