Naša obuzetost čistoćom je dostigla apsurdne razmere

Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige "Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija."

Istorija nam govori da su se stavovi o higijeni menjali tokom vekova. Stari Egipćani i Rimljani su se satima brčkali u bazenima i kupatilima, dok su Evropljani iz doba prosvetiteljstva zazirali od vode, misleći da preko nje mogu da se zarade opasne bolesti, poput kuge. Ipak, opšti standardi čistoće nikada do sada nisu bili na tako visokom nivou kao što su danas.

Istorija higijenePrljave priče o čistoći

Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige „Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija.“ Ona opominje: «Naša obuzetost čistoćom je dostigla apsurdne razmere. Danas kao da ne postoji način da se osećamo udobno u svojoj koži više od nekoliko sati nakon tuširanja. Čistoća nam deluje sve nedostižnije».

 

- Advertisement -

Mikrobi su na našoj strani

opsesivno ciscenjePanika od klica je antiseptička sredstva pretvorila u naše najbolje kućne prijatelje. Pre jedne decenije, antibakterijski gelovi su mogli da se nađu samo u bolnicama. Međutim, sada svake godine njihova prodaja raste za 50 odsto. Mikrobi vrebaju na svakom koraku – upozoravaju nas vesti, novinski članci, knjige o odgajanju dece… pretvarajući u našim glavama svet koji nas okružuje u opasno i negostoljubivo mesto. Televizijski program okupiraju emisije u kojima superdomaćice upadaju u kuće ljudi i otkrivaju skrivena legla prljavštine i klica, a snimci specijalnim kamerama – koje otkrivaju desetine vrsta bakterija na «prosečnoj» ljudskoj ruci, dodatno hrane našu higijensku paranoju. Reklame za kozmetičke proizvode nam govore da nam lice nikada nije dovoljno očišćeno, da zubi nikada nisu dovoljno oprani, a da bebine ručice nikada nisu dovoljno dezinfikovane.

„Mikrobi vrebaju na svakom koraku – upozoravaju nas vesti, novinski članci, knjige o odgajanju dece… pretvarajući u našim glavama svet koji nas okružuje u opasno i negostoljubivo mesto.“

Međutim, stvari stoje sasvim drugačije – većina mikroba koji nas okružuju, uopšte ne predstavljaju opasnost, već su mnogi čak vrlo korisni. Takođe, oni su i neuništivi, budući da po svojoj masi 25 puta nadmašuju sve višećelijske organizme na planeti.

Zašto treba da prestanete sa svakodnevnim kupanjem dece

Slično je i sa mikrobima koje nosimo u sebi. Ljudsko telo sadrži otprilike 100 triliona ćelija – od kojih, verovali ili ne, samo deset odsto sačinjava naše organe. Ostatak su mikrobi. Većina od njih su bakterije koje obitavaju u našem sistemu za varenje, i koje nam služe tako što razlažu hranu i izdvajaju hranljive sastojke. «Očišćen» od mikroba, čovek ne bi mogao da preživi ni nedelju dana. Crevna flora nas štiti od mnogih bolesti, a bakterije iz creva su odgovorne i za proizvodnju vitamina K, ključnog za proces koagulacije krvi.

spot_img

Najnovije

Fudbalski savez Srbije i UEFA lansiraju slikovnicu „Loptoslav u misiji spasimo fudbal“: Kako se grade kapiteni budućnosti

Namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina, ova knjiga vodi najmlađe čitaoce kroz uzbudljivu avanturu u kojoj sestri i bratu Kasji i Martinu u pomoć stiže Loptoslav, mudri čuvar tajni fer-pleja.

Ko je pod većim stresom za maturu, upis u školu ili fakultet – roditelji ili deca

Prijemni ispiti, mala matura i upis u školu ili na fakultet. Za mnoge porodice to je jedan od najstresnijih perioda u godini. Stručnjaci kažu da deo tog pritiska deca osećaju upravo kod kuće. Nekad i kada roditelji imaju najbolju nameru.

Objavljena rešenja testova iz izbornih predmeta koje su polagali osmaci

Učenici osmog razreda danas su rešavali test sa zadacima iz predmeta po izboru, čime se završava ovogodišnje polaganje završnog ispita.

Pet stvari zbog kojih roditelji bespotrebno gube vreme

Paradoksalno, ali upravo taktike kojima najčešće pribegavaju kako bi brzo rešili probleme dodatno im oduzimaju dragoceno vreme.

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img