Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige “Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija.”
Čišćenje kao terapija
Strast za čistoćom organizma se ne zaustavlja na mikrobima. Tu je i famozna «detoksikacija» putem dijeta, tretmana, zdrave ishrane. Gutamo vitamine jer verujemo da hvataju «prljave» slobodne radikale, vežbamo do iznemoglosti u pokušaju da znojenjem izbacimo štetne materije i otrove, pijemo litre i litre vode u zabludi da tako ispiramo bubrege ili krv – što u nekim slučajevima dovodi čak do smrtonosnog «trovanja» vodom. Zapravo, naše telo je sasvim sposobno da se samo izbori sa većinom «zagađivača» koji ga opsedaju.
Jedan zanimljiv eksperiment je pokazao da su ljudi, koji su dobili uputstvo da razmišljaju o svojim greškama iz prošlosti – poput laganja, krađe ili izdajstva prijatelja, mnogo češće prali ruke nego inače.
Malo prljavštine je zdravo za decu
“Strah od mikroba i zaraza može da odražava i jednu dublju nesigurnost i pesimizam društva. A ta nesigurnost je, smatra psiholog Džin Tvendž, rezultat sve veće društvene izolovanosti karakteristične za moderan način života.”
Mrvica na podu nije bauk
Ipak, problem je što ovaj metod «terapije» nema dugotrajan efekat. Što više opsesivnog čišćenja – to svest o prisutnosti prljavštine sve više raste, a naša potreba za čistoćom jača. Umesto da joj se prepustimo, trebalo bi da se odupremo i shvatimo da su umerenost u higijeni i poneka mrvica na podu sasvim u redu. Mikrobi iz našeg okruženja, jednostavno, ne mogu da se pobede, a čovek mora da prihvati rizik kao nužan deo svog života kako bi održao spokoj.
Rizikujući prehladu zbog ljubljenja sa prijateljima, ili stomačni virus zbog dva ribanja sudopere manje – mi, zapravo, dobijamo na drugoj strani: u međuljudskim odnosima, ili na slobodnom vremenu, što obogaćuje život na drugačiji način. Isto tako, važno je imati i svest o stvarnom nivou opasnosti od mikroba – šanse da vas salmonela danas ubije, daleko su manje nego, na primer, gojaznost. Ali, ipak nikog ne hvata panični strah od hamburgera.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Večera kod dece – podrška noćnom rastu i razvoju (+predlozi zdravih obroka pred spavanje)
Večera je još jedan bitan obrok za decu, pružajući im poslednju priliku tokom dana za unos potrebnih nutrijenata. Večera ne treba da bude preobilna i treba da bude bar 1,5-2h...
Nema komentara.