Naša obuzetost čistoćom je dostigla apsurdne razmere

Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige "Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija."

Kolateralna šteta higijenskog rata

U stalnoj trci za savršenom čistoćom, svi snosimo posledice. Povećani standardi higijene stavljaju nov teret na pleća žena, koje obavljaju najveći deo kućnih poslova. Rezultat preterane čistoće su i sve brojnije alergije, a naša preterana upotreba hemikalija – osim što može da izloži decu otrovima, može da bude i sasvim kontraproduktivna u borbi protiv bakterija, odnosno da utiče na razvoj otpornih «supermikroba».

„Povećani standardi higijene stavljaju nov teret na pleća žena, koje obavljaju najveći deo kućnih poslova. Rezultat preterane čistoće su i sve brojnije alergije.“

Naravno, pranje ruku jeste jedan od ključnih faktora zaštite zdravlja. Ipak, sasvim je dovoljno koristiti običan sapun i toplu vodu. Sa druge strane, prečesto pranje celog tela uopšte nema pozitivan efekat po naše zdravlje. Opsesivno kupanje i čišćenje, generalno donose više štete našem zdravlju nego što mu pomažu. Naročito smo zaštitnički raspoloženi prema deci i spremni smo da dezinfikujemo sve što je u njihovoj blizini, narušavajući njihov imuni sistem i sprečavajući ih da razviju otpornost.

- Advertisement -

Previše čistoće vodi u bolest?

Organizam „izmišlja“ neprijatelje

Naime, deca koja ne dolaze dovoljno u kontakt sa mikroorganizmima, najčešće su žrtve alergija i astme. Istraživanja pokazuju da deca koja imaju puno braće i sestara, koja odrastaju na selu, rano se uključuju u kolektiv ili imaju mačku – i na taj način se od malih nogu izlažu bakterijama, mnogo manje pate od alergija i parazitskih infekcija. Kada nema pravih neprijatelja da se protiv njih bori, organizam ih «izmišlja», pa svoje odbrambene sisteme okreće protiv bezazlenih stvari poput polena ili kikirikija.

„Kada nema pravih neprijatelja da se protiv njih bori, organizam ih «izmišlja», pa svoje odbrambene sisteme okreće protiv bezazlenih stvari poput polena ili kikirikija.“

Najzad, sami mikrobi su mnogo prilagodljiviji od nas. Tetrapak mleka ostavljen van frižidera – za jednu noć će postati dom hiljada generacija mikroba. To je više vremena za prilagođavanje novim uslovima nego što za ljudsku vrstu predstavljaju milenijumi. Dakle, umesto da bezuspešno pokušavamo da ih pobedimo, bilo bi nam bolje da sklopimo primirje sa njima. Najzad, bili su tu mnogo pre nego što smo se mi pojavili, a ostaće ovde mnogo duže od nas. Jednostavno, naviknimo se na to.

spot_img

Najnovije

Fudbalski savez Srbije i UEFA lansiraju slikovnicu „Loptoslav u misiji spasimo fudbal“: Kako se grade kapiteni budućnosti

Namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina, ova knjiga vodi najmlađe čitaoce kroz uzbudljivu avanturu u kojoj sestri i bratu Kasji i Martinu u pomoć stiže Loptoslav, mudri čuvar tajni fer-pleja.

Ko je pod većim stresom za maturu, upis u školu ili fakultet – roditelji ili deca

Prijemni ispiti, mala matura i upis u školu ili na fakultet. Za mnoge porodice to je jedan od najstresnijih perioda u godini. Stručnjaci kažu da deo tog pritiska deca osećaju upravo kod kuće. Nekad i kada roditelji imaju najbolju nameru.

Objavljena rešenja testova iz izbornih predmeta koje su polagali osmaci

Učenici osmog razreda danas su rešavali test sa zadacima iz predmeta po izboru, čime se završava ovogodišnje polaganje završnog ispita.

Pet stvari zbog kojih roditelji bespotrebno gube vreme

Paradoksalno, ali upravo taktike kojima najčešće pribegavaju kako bi brzo rešili probleme dodatno im oduzimaju dragoceno vreme.

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img