Naša obuzetost čistoćom je dostigla apsurdne razmere

Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige "Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija."

Čistoća je pola bolesti

Studija posvećena uticaju mikroba u ranom detinjstvu na zapaljenske procese koji prouzrokuju bolesti u poznijim godinama i izazivaju brže starenje, pruža dokaze da je previše higijene u detinjstvu uzrok mnogih zdravstvenih problema u zrelosti.

Štaviše, izgleda da nas izloženost zaraznim mikrobima rano u životu može čak zaštititi i od smrtonosnih kardiovaskularnih bolesti  u starosti.

- Advertisement -

-Nasuprot preovlađujućim uverenjima, naše istraživanje pokazuje da preterano čisto okruženje i suviše higijene u prvim godinama života deteta doprinosti češćim upalnim procesima kasnije u životu i povećeva rizik od širokog spektra bolesti, kaže Tomas MekDejd, vođa istraživanja, dodajući da  se čovek danas po prvi put u istoriji susreće se tako čistim okruženjem.

-Neophodno nam je da se od najranijih dana susretnemo sa istim onim mikrobiološkim izazovima sa kojima su se ljudi susretali tokom evolucione istorije kako bismo kada odrastemo funkcionisali optimalno, zaključuje MekDejd.Ova studija je prvo istraživanje koje se usredsredilo na dugoročne efekte sredine na buduće zdravlje, i sastojala se u praćenju ispitanika od boravka u materici do 22 godine života, mereći uticaj okruženja na stvaranje C-reaktvnog proteina u kasnijem životu. Nivoi proteina u krvi rastu usled zapaljenskih procesa, kao reakcija imunog sistema na infekciju.

Naučnici su pratili 3327 filipinskih majki od trećeg trimestra trudnoće (tokom ranih osamdesetih), beležeći njihov navike u pogledu brige o novorođenčetu i dojenju, uslove i čistoću u domaćinstvu, kontakte dece sa domaćim životinjama i gustinu naseljenosti. Istraživači su zatim pratili odrastanje dece sve do njihovih dvadesetih godina, beležeći sve njihove bolesti, kao i rast i napredak. Rezultati nakon 22 godine praćenja pokazuju da je u sredinama u kojima su deca izložena malom broju mikroba i infekcija, poput SAD, nivo ovog proteina kod odraslih ljudi 80% viši nego kod recimo stanovnika Filipina, koji su kao deca u proseku bili izloženi daleko većem broju mikroba i infekcija.

Lek za alergijsku epidemiju?

-U Americi je raširena ideja da bebe i decu moramo zaštiti od mikroba i patogena po svaku cenu, kaže MekDejd – ali na taj način mi ih izgleda sprečavamo da razviju imunološki sistem, jer je njemu potrebna stimulacija sredine kako bi uspešno funkcionisao kroz detinjstvo i zrelost. Bez te stimulacije, organizam se kasnije mnogo teže snalazi sa upalnim procesima i prizvodi preterano žestoke reakcije koje je mnogo teže zaustaviti.

Zašto gajimo iracionalan strah od mikroba?

Da li je tu stvar samo u žudnji za zdravljem, ili postoje neki dublji razlozi? Psiholog Robert Lihi smatra da je higijena danas više moralno nego zdravstveno pitanje. Glancanje i dezinfikovanje, sa druge strane, predstavljaju vrstu terapije za svakodnevne nervoze savremenog čoveka. Smiruje nas utisak da nešto postižemo, da imamo kontrolu nad stvarima. Možda ne možemo da se suprotstavimo šefu, smršamo pet kila ili pomognemo najbližima kad su teško bolesni… ali, definitivno možemo da nateramo sudoperu da se cakli. Takođe, ritual čišćenja tela ili prostora može da predstavlja naš pokušaj da «očistimo» svoj unutrašnji svet od crnih misli i osećanja, ili od krivice.

„Možda ne možemo da se suprotstavimo šefu, smršamo pet kila ili pomognemo najbližima kad su teško bolesni… ali, definitivno možemo da nateramo sudoperu da se cakli.“

Dakle, možda izmišljamo opasnosti tamo gde ih u suštini i nema, ali na taj način, kao u samoispunjavajućem proročanstvu, zapravo zaista stvaramo nove, prave opasnosti po sebe. Dezinfikujući okolinu sredstvima za higijenu i svoja tela bespotrebnim gutanjem nimalo naivnih lekova, stvaramo otporne sojeve smrtonosnih mikroba. Previše štiteći svoj organizam, činimo da i on, poput našeg društva, „izmišlja“ opasnosti u nedostatku pravih, pa stradamo od alergija i autoimunih bolesti. O novim „društvenim bolestima“ koje zdravstvene histerije prouzrokuju da i ne govorimo. Naravno, istovremeno dok vodimo odsudne bitke protiv prljavštine i klica, a bolesti u dalekim zemljama okupiraju vesti i naslovne strane, prave opasnosti i pravi problemi društva ostaju neprimećeni i zanemareni. Možda zato što ih malo vode i sapuna ne mogu oprati.

Jovana Papan
Izvor: YuMama/Nspm

spot_img

Najnovije

Četiri medalje za mlade matematičare iz Srbije na 66. Međunarodnoj olimpijadi u Australiji

Odabir takmičara, koji su predstavljali Srbiju, kao i pripreme za takmičenje, organizovalo je Društvo matematičara Srbije, uz podršku Ministarstva prosvete.

Znate li koliko ste BIOLOŠKI stari?

Naravno da svako zna koliko je star i koliko ima godina, ali „biološka starost” je nešto drugo i uz nekoliko jednostavnih trikova možete značajno da se podmladite

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

Da li vaša deca spontano pevuše? Evo šta to zapravo znači za njihov razvoj

Deca spontano pevaju onda kada se osećaju sigurno, opušteno i povezano – i upravo je to ono što čini dečije pevanje dragocenim pokazateljem njihove unutrašnje emocionalne stvarnosti.

Da li ste znali? Pet država u svetu koje nemaju aerodrome

Teško je zamisliti da još uvek postoje države koje prkose konvencionalnim načinima transporta. Iako živimo u modernom vremenu, gde je prevoz avionima tako praktična stvar, pet država u svetu nema aerodrome, iako su veoma posećene kao turističke destinacije.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img