Opsesija čistoćom polako prerasta u jednu od ključnih patologija savremenog sveta, smatra Ketrin Ašenburg, autorka knjige “Prljave priče o čistoći: neprečišćena istorija.”
Čistoća je pola bolesti
Studija posvećena uticaju mikroba u ranom detinjstvu na zapaljenske procese koji prouzrokuju bolesti u poznijim godinama i izazivaju brže starenje, pruža dokaze da je previše higijene u detinjstvu uzrok mnogih zdravstvenih problema u zrelosti.
Štaviše, izgleda da nas izloženost zaraznim mikrobima rano u životu može čak zaštititi i od smrtonosnih kardiovaskularnih bolesti u starosti.
-Nasuprot preovlađujućim uverenjima, naše istraživanje pokazuje da preterano čisto okruženje i suviše higijene u prvim godinama života deteta doprinosti češćim upalnim procesima kasnije u životu i povećeva rizik od širokog spektra bolesti, kaže Tomas MekDejd, vođa istraživanja, dodajući da se čovek danas po prvi put u istoriji susreće se tako čistim okruženjem.
-Neophodno nam je da se od najranijih dana susretnemo sa istim onim mikrobiološkim izazovima sa kojima su se ljudi susretali tokom evolucione istorije kako bismo kada odrastemo funkcionisali optimalno, zaključuje MekDejd.Ova studija je prvo istraživanje koje se usredsredilo na dugoročne efekte sredine na buduće zdravlje, i sastojala se u praćenju ispitanika od boravka u materici do 22 godine života, mereći uticaj okruženja na stvaranje C-reaktvnog proteina u kasnijem životu. Nivoi proteina u krvi rastu usled zapaljenskih procesa, kao reakcija imunog sistema na infekciju.
Naučnici su pratili 3327 filipinskih majki od trećeg trimestra trudnoće (tokom ranih osamdesetih), beležeći njihov navike u pogledu brige o novorođenčetu i dojenju, uslove i čistoću u domaćinstvu, kontakte dece sa domaćim životinjama i gustinu naseljenosti. Istraživači su zatim pratili odrastanje dece sve do njihovih dvadesetih godina, beležeći sve njihove bolesti, kao i rast i napredak. Rezultati nakon 22 godine praćenja pokazuju da je u sredinama u kojima su deca izložena malom broju mikroba i infekcija, poput SAD, nivo ovog proteina kod odraslih ljudi 80% viši nego kod recimo stanovnika Filipina, koji su kao deca u proseku bili izloženi daleko većem broju mikroba i infekcija.
Lek za alergijsku epidemiju?
-U Americi je raširena ideja da bebe i decu moramo zaštiti od mikroba i patogena po svaku cenu, kaže MekDejd – ali na taj način mi ih izgleda sprečavamo da razviju imunološki sistem, jer je njemu potrebna stimulacija sredine kako bi uspešno funkcionisao kroz detinjstvo i zrelost. Bez te stimulacije, organizam se kasnije mnogo teže snalazi sa upalnim procesima i prizvodi preterano žestoke reakcije koje je mnogo teže zaustaviti.
Zašto gajimo iracionalan strah od mikroba?
Da li je tu stvar samo u žudnji za zdravljem, ili postoje neki dublji razlozi? Psiholog Robert Lihi smatra da je higijena danas više moralno nego zdravstveno pitanje. Glancanje i dezinfikovanje, sa druge strane, predstavljaju vrstu terapije za svakodnevne nervoze savremenog čoveka. Smiruje nas utisak da nešto postižemo, da imamo kontrolu nad stvarima. Možda ne možemo da se suprotstavimo šefu, smršamo pet kila ili pomognemo najbližima kad su teško bolesni… ali, definitivno možemo da nateramo sudoperu da se cakli. Takođe, ritual čišćenja tela ili prostora može da predstavlja naš pokušaj da «očistimo» svoj unutrašnji svet od crnih misli i osećanja, ili od krivice.
“Možda ne možemo da se suprotstavimo šefu, smršamo pet kila ili pomognemo najbližima kad su teško bolesni… ali, definitivno možemo da nateramo sudoperu da se cakli.”
Jovana Papan
Izvor: YuMama/Nspm
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.