Najjednostavniji način da budemo sigurni da obrazujemo pismenu decu je da ih naučimo da čitaju ali i da je čitanje aktivnost koja donosi zadovoljstvo.
Ne verujem da će sve knjige preći na ekrane niti verujem da bi trebale. Kao što mi je Daglas Adams rekao više od dvadeset godina, pre nego što s Kindl pojavio: knjiga je poput ajkule. Ajkule su stare: postojale su ajkule u okeanima i pre dinosaurusa. Postoje i dalje zato što su ajkule bolje u bivanju ajkule nego bilo šta drugo. Tako je i sa knjigama. Knjige su teške, nije ih lako uništiti, dobro leže u ruci – uvek će biti mesta za njih. Pripadaju u bibliotekama, kao što su biblioteke već postale mesta na kojima možete dobiti pristup elektronskim knjigama, audioknjigama i sadržaju sa interneta.
Zašto deci treba čitati naglas i nakon što nauče da čitaju sama?
Biblioteka je mesto koje skladišti informacije i daje svakom građaninu jednak pristup istim. To uključuje i informacije o zdravlju i mentalnom zdravlju. To je zajedničko mesto. To je bezbedno mesto, raj na zemlji. To je mesto sa bibliotekarima na njemu. Kakve će biti biblioteke budućnosti je ono što bismo trebali zamišljati.
Pismenost je bitnija nego ikada, u svetu poruka i emaliova, svetu pisane informacije. Potrebno je da čitamo i pišemo, potrebni su nam svetski građani koji mogu da čitaju sa lakoćom, da razumeju ono što čitaju, razumeju nijanse i učine sebe razumljivim.
Biblioteke su kapije budućnosti. Zato je šteta što širom sveta lokalne vlasti koriste priliku i zatvaraju biblioteke kako bi na lak način uštedeli novac. Ne shvataju da tako kradu od budućnosti, da tako zatvaraju kapiju koja bi trebala biti otvorena.
Prema studiji Organizacije za Ekonomsku saradnju i razvoj Engleska je jedina zemlja u kojoj su najstariji pismeniji i bolji u matematičkim zadacima nego oni najmlađi (pošto su uračunati drugi faktori poput društveno-ekonomskog okruženja, zanimanja i pola).
Naša deca i unuci su manje pismeni od nas. Oni su manje sposobni da upravljaju svetom, da ga razumeju ili rešavaju probleme. Lakše ih je obmanuti i slagati, biće manje sposobni da menjaju svet u kome se nalaze, biće ih teže zaposliti. Sve od navedenog. Kao zemlja, Engleska će pasti iza zemalja u razvoju zato što će joj nedostajati vešta radna snaga.
Da li bi se deca vratila knjizi kada bi lektira drugačija?
Knjige su način komunikacije sa preminulima. One su način na koji učimo od onih koji nisu više sa nama, način na koji se čovečanstvo izgradilo, napredovalo, postepeno saznajući umesto ponavljanja jedne iste stvari ponovo. Postoje priče koje su starije od većine zemalja, priče koje su nadživele kulture i zgrade u kojima su prvi put ispričane.
Mislim da imamo odgovornost prema budućnosti. Odgovornost i obavezu prema deci, prema odraslima koji će ta deca postati, prema svetu u kome će se biti zarobljeni. Svi mi – čitaoci, pisci, građani – imamo obaveze. Hteo bih da ih ovde navedem.
“Naša deca i unuci su manje pismeni od nas. Oni su manje sposobni da upravljaju svetom, da ga razumeju ili rešavaju probleme. Lakše ih je obmanuti i slagati, biće manje sposobni da menjaju svet u kome se nalaze, biće ih teže zaposliti.”
Verujem da imamo obavezu da čitamo iz zadovoljstva, kako na privatnim tako i na javnim mestima. Ako čitamo iz zadovoljstva, ako nas drugi vide da čitamo, onda učimo, vežbamo našu maštu. Pokazujemo drugima da je čitanje dobra stvar.
Imamo obavezu da podržimo biblioteke. Da koristimo bilbioteke, da podstičemo druge da koriste biblioteke, da protestvujemo kada se biblioteke zatvaraju. Ako nemate vredne biblioteke nemate vredne informacije ili kulturu ili mudrost. Utišavate zvukove prošlosti i oštećujete budućnost.
Kako prevariti decu da čitaju celo leto
Imamo obavezu da naglas čitamo deci. Da im čitamo stvari u kojima uživaju. Da im čitamo priče od kojih smo već umorni. Da imitiramo glasove, da im učinimo zanimljivim i da ne prestajemo da im čitamo samo zato što su sami naučili da čitaju. Koristite čitanje za zbližavanje, period kada se telefoni ne proveravaju, kada se svako ometanje ostavlja sa strane.
Imamo obavezu da koristimo jezik. Da poguramo sebe: da saznamo šta znače reči i kako da ih upotrebljavamo, da komuniciramo jasno, da kažemo šta mislimo. Ne smemo pokušavati da zamrznemo jezik, ili da se pretvaramo da je to mrtva stvar, već ga moramo koristiti kao živu stvar koja teče, pozajmljuje reči, dozvoljava da se značenja i izgovori menjaju kroz vreme.
“Imamo obavezu da naglas čitamo deci. Da im čitamo stvari u kojima uživaju. Da im čitamo priče od kojih smo već umorni. Da imitiramo glasove, da im učinimo zanimljivim i da ne prestajemo da im čitamo samo zato što su sami naučili da čitaju.”
Mi pisci – posebno pisci za decu, ali svi pisci – imamo obavezu prema našim čitaocima: to je obaveza da pišemo istinite stvari, posebno značajno kada stvaramo priče ljudi koji ne postoje na mestima koja nikada nisu postojala – da razumemo da istina nije ono što se dogodi već ono što nam pokazuje ko smo mi. Fikcija je laž koja govori istinu. Imamo obavezu da ne dosađujemo čitaocima, već da u njima probudimo potrebu da okrenu stranu. Jedan od najboljih lekova za nezainteresovane čitaoce je priča koju ne mogu prestati da čitaju. I dok imamo obavezu da čitaocima prenosimo istinu, obezbedimo oklop i oružje i prosledimo kakvu god mudrost smo stekli na ovom svetu, imamo obavezu da ne propovedamo, da ne pridikujemo, da ne namećemo već servirani moral i poruke u usta čitaoca kao što ptice svoje mlade hrane sa već sažvakanom hranom. I imamo obavezu, da nikada, ni pod kojim okolnostima, ne pišemo nešto za decu što ne bi želeli sami da čitamo.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
“Tate Novosađani” kupili medicinsku opremu za Dečju bolnicu od novca koja su sakupila deca
Predstavnik Fondacije Tate Novosađani predao je donaciju Dečjoj bolnici u Novom Sadu u vrednosti od preko 700 hiljada dinara. Sredstva su sakupila deca Predškolske ustanove "Playroom" i Osnovne škole "Ivo...
Danas je Dan planete Zemlje – “Planeta protiv plastike”
Dan planete Zemlje se obeležava od 1971. godine, u čak 150 zemalja sveta, svakog 22. aprila. Cilj ovog dana jeste da se skrene pažnja na probleme ekologije, zagađenja planete, kao...
Muzej iluzija u Beogradu ponovo otvara svoja vrata
Nije iluzija, jedan od najposećenijih muzeja u Beogradu, Muzej iluzija, ponovo otvara svoja vrata u subotu 20. aprila od 12 časova sada u novom, redizajniranom izdanju. U Nušićevoj 11, posetioci...
Novi Sad: Pružile prvu pomoć i spasile život čoveku
Dobro pogledajte ove devojke. Pre nekoliko dana oko 19 časova na uglu Bulevara Oslobođenja i Bulevara Cara Lazara u Novom...
Nema komentara.