spot_img
spot_img

Nil Gejmen: Zašto naša budućnost zavisi od biblioteka, čitanja i sanjarenja?

Najjednostavniji način da budemo sigurni da obrazujemo pismenu decu je da ih naučimo da čitaju ali i da je čitanje aktivnost koja donosi zadovoljstvo.

Imamo obavezu da razumemo i priznamo da kao pisci za decu radimo važan posao, zato što ako zabrljamo i napišemo dosadne knjige koje odbiju decu od čitanja i od knjiga umanjujemo našu budućnost i uskraćujemo njihovu.
Svi mi – odrasli i deca, pisci i čitaoci – imamo obavezu da sanjarimo. Imamo obavezu da maštamo. Lako je pretvarati se da niko ne može ništa promeniti, da smo u društvu u kome je društvo veliko, a individua manja od ničega: atom u zidu, zrno pirinča u polju. Ali istina je, da individue mogu da promene svet iznova i iznova, individue prave budućnost, i to rade zamišljajući stvari koje bi mogle biti drugačije. Pogledajte oko sebe: mislim to. Pauzirajte, na trenutak i pogledajte po sobi. Istaknuću nešto toliko očigledno da je često zaboravljeno. To je ovo: sve što vidite, uključujući zidove je u nekom trenutku zamišljeno. Neko je odlučio da je lakše sedeti na stolici nego na zemlji i izmislio je stolicu. Neko je morao zamisliti način na koji mogu pričati sa vama u Londonu, a da pri tome niko od nas ne pokisne. Ova soba i stvari u njoj, i sve stvari u zgradi, u ovom gradu, postoje, ponovo i ponovo zato što su ljudi zamišljali stvari.
knjige za decuImamo obavezu da učinimo stvari lepim. Da ne ostavljamo svet ružnijim nego što smo ga zatekli, da ne praznimo okeane, da ne ostavljamo naše probleme narednim generacijama. Imamo obavezu da počistimo za sobom, i da ne ostavimo našu decu sa svetomkoji smo kratkovidošću zabrljali, zakinulu i obogaljili.

„Albert Ajnštajna su pitali kako da učinimo decu inteligentnom. Njegov odgovor je bio jednsotavan i mudar: „Ako želite da vam deca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija čitajte im još više bajki.““

Imamo obavezu da kažemo političarima šta želimo, da podignemo glas protiv bilo koje stranke koja ne razume vrednost čitanja, koja ne vidi vrednost u stvaranju građana koji žele da zaštite i podrže pismenost. Ovo nije stvar stranačke politike, već čovečanstva.

- Advertisement -

Nemoj mnogo da čitaš, nećeš se nikad udati!

Albert Ajnštajna su pitali kako da učinimo decu inteligentnom. Njegov odgovor je bio jednsotavan i mudar: „Ako želite da vam deca budu inteligentna, čitajte im bajke. Ako želite da budu još inteligentnija čitajte im još više bajki.“ On je razumeo vrednost čitanja i zamišljanja. Nadam se da deci možemo obezbediti svet u kome će čitati i u kome će im biti čitano, u kome zamišljaju i razumeju.

Izmenjena verzija predavanja za „Reading Agency“, 14. oktobra. 2015.
Neil Gaiman, objavljeno u Gardijanu,
prevod: Đorđe Cvetković

Izvor: Mom.rs

20 inspirativnih tekstova o deci i čitanju

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img