Šta nam deca užinaju u školi i kako da promenimo loše navike u njihovoj ishrani? O ovoj temi za Detinjarije.com govore nutricionista Jovo Knežević iz centra dr Gifing, Maja Petrović sa bloga “Vitki Gurman” i psihoterapeut dr Zoran Milivojević.
POGUBNO PRESKAKANJE DORUČKA
Ipak, mnoga deca preskaču doručak. Kako to utiče na njihov metabolizam i zdravlje? “Ukoliko bilo koja osoba a naročito deca preskaču doručak, njihov organizam ima tzv “negativni energetski bilans” te dolazi do pojačane razgradnje proteina u energetske svrhe, a krajnja posledica je smanjenje mišićne mase, porast mase masnog tkiva, metabolički stres, pa i niži imunitet,” kaže Jovo Knežević.
Šta je sa užinom đaka koji su u školi u drugoj smeni, a koji su ručali pre odlaska u školu (oko 13h) – da li i šta bi trebalo da užinaju? “Ako se radi o manjem detetu – ono može da ima 2 užine, nezavisno o smeni. Starija deca trebaju da imaju užinu kada su u školi – prva smena između doručka i ručka, druga smena između ručka i večere. Užina treba da je ili sveze ili jezgrasto voće,” preporučuje Jovo Knežević. “Glavni princip je da se deca odviknu od unosa slatkiša i grickalica, kao i sokova,” dodaje on.
UMESTO POPUSTLJIVOSTI – SNALAŽLJIVOST
Kad se toliko govori o štetnosti takve ishrane, zašto nam deca ipak svakodnevno završavaju sa nezdravim grickalicama u školskoj torbi? “Ako je roditelj popustljiv, on će detetu pripremati samo ono što dete želi, kako bi ga usrećio i pokazao mu da ga voli. Dečija motivacija je biološki programirana tako da deca veruju da je sve što je prijatno, ukusno, sigurno i korisno, a da je sve što je neprijatno, neukusno, sigurno štetno. To se u psihologiji motivacije naziva princip prijatnosti. Rezultat će biti da će se dete nezdravo hraniti, što može dovesti do negativnih posledica po zdravlje, bilo u detinjstvu i mladosti, bilo zbog loših navika, kada dete odraste,” objašnjava dr Zoran Milivojević.
Zdrava ishrana dece: 6 načina da steknu prave navike
Maja Petrović, autorka bloga “Vitki gurman” savetuje da decu naučimo da idu u prodavnice „zdrave hrane“ ali ne po keksiće koji su sve samo ne zdravi. “U ovim radnjama mogu da nađu pečeni kikiriki, suvo grožđe, smenke bundeve i suncokreta. To nisu skupe grickalice. Ja sam već naučila bratance da posle obdaništa ne idemo na sladoled (jer tetka to kupuje jednom godišnje) već u „zdravu hranu“. Moji bratanci u radnji imaju svoje favorite među ovim grickalicama, ali na kraju završimo sa svim tim izmešanim u jednoj činijici,” kaže ona. “Ovakva kupovina sasojaka za „miks“ je jeftinija, a neće vas iznenaditi aditivi poput pojačivača ukusa – što može da se pronađe u nekim od kupovnih mikseva orašastih plodova. Stavite deci miks u kesicu, dodajte jabuku ili jogurt i imate zdravu užinu.
Recite klincima da sačuvaju male flašice od jogurta. U njih uvek možete da sipate jogurt iz dvolitarske flaše (zbog cena), izmiksovan sa usitenjenim bobičastim voćem, smlevenim orašastim plodovima i smenkama (najbolje u mlinu za kafu), ovsenim mekinjama. Ovo je kvalitetna užina od koje nećete bankrotirati, a može da se pripremi i uveče i laka je za nošenje,” objašnjava Maja Petrović.
U nastavku: GRICKANJE ISCRPLJUJE PANKREAS
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Ketogena dijeta za decu?
Pa zar glukoza nije glavno pogonsko gorivo za mozak što je naročito bitno deci koja idu u školu gde treba nešto da nauče, razmisle, koncentrišu se?
Oseća se low carb propaganda u tekstu i tendencija da se ljudi plaše ugljenim hidratima – postoje ugljeni hidrati i iz dobrih izvora a ne samo iz junk food-a, a hleb, pirinač i krompir koji se stavljaju na tapet uopšte nisu loš izbor (ne vidim šta ima loše da detetu za užinu napravite sendvič od belog hleba, sa nekim povrćem i celim, pravim mesom, pavlakom i sl.)
Cile, Vi kao da ste preskocili da procitate delove teksta. U low-carb ishranu veruju Maja Vitki Gurman i Zoran Milivojevic, Jovo Knezevic daje standardne savete za ishranu – preporucuje ugljene hidrate iz celih zrna zitarica. Ako bi svi upamtili najvaznije – izbaciti sokove, grickalice i proste secere – poraslo bi nam zdravlje nacije drasticno. Zato pozrdravljam sto vise ovakvih tekstova, kao i rubliku Kuvajmo s decom.